Piet Forger u Karlovcu i Dubrovniku

Projekt "Pristupi sudioničkom upravljanju u kulturi" nastavljen je 1. i 2. prosinca, susretima Pieta Forgera i predstavnika Zaklade "Kultura nova" s predstavnicima gradova Karlovca i Dubrovnika. Bio je to dio aktivnosti "Razmjena znanja i jačanja kapaciteta" u sklopu kojega je Forger, istaknuti belgijski kulturni djelatnik i od 2014. ravnatelj Ureda za kulturu grada Leuvena, predstavio tradicionalne modele društveno-kulturnih centara u Belgiji čije su nastajanje inicirale lokalne vlasti, ali i centre koji su nastali kroz "bottom up" inicijative umjetnika i/ili građana. Također je predstavio projekte Grada Leuvena: Centar OPEK (prostor kojim upravljaju nezavisne umjetničke organizacije), kreativni inkubator De Hoorn te urbanistički plan Vaartopia. Svi oni bitno su doprinijeli oživljavanju zapuštene industrijske baštine i unošenju novih vrijednosti i dinamike u gradsko tkivo. Forger je govorio o izazovima u realizaciji ovih projekata i dao preporuke za donositelje odluka s ciljem unapređenja lokalnih prilika za održivi razvoj kulture i grada.

U Karlovcu, 1. prosinca, Pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Martina Furdek Hajdin predstavila je projekt revitalizacije Hrvatskog doma koji Grad Karlovac razvija s organizacijama civilnoga društva i s lokalnom zajednicom. Nakon niza radionica na kojima su se propitivale potrebe organizacija i lokalne zajednice Grad je izradio snimku postojećeg stanja objekta i projekt njegove revitalizacije. Rekonstrukcija se planira provesti u fazama tako da se uređeni dijelovi mogu koristiti kao samostalne funkcionalne cjeline, a projekt i studija izvedivosti sadrže tri potencijalna scenarija koji obuhvaćaju: konstruktivnu sanaciju objekta (prvi scenarij); sanaciju, adaptaciju i nužnu dogradnju (drugi scenarij) te situaciju koja pored izvršenja oba scenarija obuhvaća i izgradnju istočnog i zapadnog aneksa zgrade. Grad Karlovac je kroz prezentirani projekt i diskusiju istaknuo važnost koju pridaje uključivanju organizacija civilnoga društva i lokalne zajednice u planiranju i korištenju prostora Hrvatskog doma.

Dan kasnije, u Dubrovniku, predstavnica Razvojne agencije Grada Dubrovnika Jelena Brbora prezentirala je projekt revitalizacije ljetnikovca Gučetić-Lazarević koji Grad planira prenamijeniti u prostor za produkciju umjetničkih projekta organizacija civilnog društva dok bi prostor Lazareta, čiji je plan upravljanja Grad Dubrovnik nedavno usvojio, osim produkcijske funkcije preuzeo i ulogu prostora za prezentaciju umjetničkih sadržaja. Grad Dubrovnik također je najavio planove obnove tvorničkog pogona u Komolcu koji bi se dao na korištenje organizacijama civilnoga društva i lokalnoj zajednici. Nakon prezentacije belgijskih i domaćih iskustava razgovaralo se o izazovima s kojima se Dubrovnik susreće i prilikama da se projektima revitalizacije baštine za potrebe kulture doprinese održivom razvoju lokalne zajednice. U diskusiji se otvorila i tema upravljanja prostorima i pronalaženja najprimjerenijeg modela upravljanja s obzirom na strukturu vlasništva, a koji bi u upravljanje i programiranje uključivao organizacije civilnoga društva i lokalnu zajednicu.